Kovačević: "Odbor za mir mogao bi izazvati dodatni kaos u međunarodnim odnosima. Služi samo jednome"

Tehnički je to izvedeno predsjedničkim memorandumom o obustavi američkog sudjelovanja i sufinanciranja u 35 međunarodnih organizacija, među kojima i Svjetskoj zdravstvenoj organizacije te u 31 tijelu Ujedinjenih nacija (UN) uključujući i Okvirnu konvenciju UN-a o klimatskim promjenama.

Dva tjedna kasnije, prošloga tjedna u švicarskom Davosu na marginama godišnjeg Svjetskog gospodarskog foruma, Donald Trump je upriličio ceremoniju osnivanja Odbora za mir na kojoj su bili čelnici dvadesetak država koje su prihvatile poziv u tu organizaciju.

Tko se priključio, tko odbio, a tko još 'važe'

Trump je Odbor za mir prvotno zamislio kao skupinu zemalja koja bi nadzirala provedbu primirja u Gazi no u međuvremenu je ideju uzdigao do organizacije koja bi rješavala sukobe i promicala mir diljem svijeta. U Odbor je pozvano šezdesetak zemalja, među kojima i Hrvatska. Također i Rusija koja zasad nije odgovorila na poziv.

Uz SAD, od većih i utjecajnijih zemalja u Odboru su zasad Saudijska Arabija, Pakistan, Indonezija, Turska, Argentina, Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar... A od članica Europske unije samo Bugarska i Mađarska. Namjeru ulaska u Odbor izrazili su Izrael, Egipat, Kuvajt i Bjelorusija. Trump je povukao poziv Kanadi nakon govora kanadskog premijera Marka Carneya u Davosu.

Poziv su odbile ključne europske zemlje: Njemačka, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija, Španjolska i Švedska, kao i Norveška, Irska i Slovenija. Ostale pozvane zemlje zasad odvaguju ponudu pa tako i Hrvatska, iako je ceremoniji u Davosu nazočila veleposlanica Republike Hrvatske u Švicarskoj Andrea Bekić.

"Jasno je da je to alternativa UN-u"

Odbor za mir, koji je Trump već nazvao "najboljim i najprestižnijim ikad igdje osnovanim" mnogi smatraju zamišljenom da bude "UN u sjeni" odnosno "Trumpov UN".

"Svrha postojanja UN-a je sigurnost, dakle, ostvarivanje mira na globalnoj razini. Ako osnivate Odbor za mir čije članice su pojedine države, onda je jasno da je to alternativa UN-u", kaže vanjskopolitički analitičar Božo Kovačević.

Osnivanje Odbora ujedno je, dodaje, jasna Trumpova poruka kakav oblik multilateralizma bi za njega bio podnošljiv.

"Takav u kojemu on donosi sve odluke, u kojemu drugi plaćaju, a on radi s tim novcem što hoće. To je otprilike njegova pozicija", kaže.

"Odbor ima koncept privatne zaklade"

Kovačević se osvrnuo i na Trumpove 'carske' ovlasti u Odboru za mir.

"Analizirate li Povelju tog Odbora, onda vidite da se imenom navodi Trump kao predsjedatelj koji sam odlučuje o svome nasljedniku i nijedno tijelo ne može odlučiti drukčije. Isto tako, on kao predsjedatelj odlučuje kojim zemljama će biti obnovljeno članstvo nakon isteka tri godine, a kojima neće te koje će eventualno nove zemlje pozvati u članstvo. To je koncepcija privatne zaklade kojom on poručuje: 'Vjerujte mi, dajte mi milijarde (milijardu eura košta članstvo u Odboru, nap.a.), a ja ću s njima učiniti najbolje za svjetski mir'. Po mom mišljenju, prava namjera je učiniti najbolje za poboljšanje stanja na privatnom Trumpovom računu", kaže.

A u slučaju da Odbor za mir poduzme neku akciju, ekonomsku ili čak vojnu, bi li to imalo legitimitet?

"S obzirom na aktualno međunarodno pravo i Povelju UN-a, ne bi imalo legitimitet, ali to ne znači da ako se te države oko nečega dogovore ne bi to mogle i provesti. No to bi onda izazvalo dodatni kaos u međunarodnim odnosima", kaže Kovačević.

Članstva se međusobno isključuju

Premijer Andrej Plenković zasad se oko Trumpovog poziva Hrvatskoj u Odbor za mir, oglasio objavom u kojoj kaže 'ni da ni ne'.

"Vlada RH trenutačno razmatra pravne i druge aspekte tog prijedloga te će se ubuduće konstruktivno angažirati s američkim i europskim partnerima. Nastavit ćemo snažno zagovarati očuvanje i jačanje transatlantskih odnosa te promicanje mira na Bliskom istoku i šire", napisao je Plenković u objavi na društvenim mrežama.

Kovačevića smo pitali je li mudra odluka ne ulaziti 'na prvu' u taj Odbor, odnosno odvagati odluku.

"Prvo, mislim da je mudro što su se, unatoč nekim nespretnim izjavama, premijer i predsjednik Republike usuglasili da zajednički moraju donijeti odluku o tome. Drugo, mislim da je mudro pridružiti s većini članica EU-a i ne ulaziti u taj Odbor. Hrvatska je članica UN-a i za male zemlje je važno da imaju kakva-takva sigurnosna jamstva koja proizlaze iz članstva u UN-u. Hrvatska je i članica EU-a i NATO-saveza, a Odbor za mir je ujedno i alternativa NATO-u. Temeljni dokumenti EU-a i Povelja NATO-saveza pozivaju se na Povelju UN-a kao temelj međunarodnog prava. Prema tome, članstvo u tom Trumpovom odboru i u ovim drugim organizacijama međusobno se isključuje", kazao je Kovačević.